LPG (engl. Liquefied Petroleum Gas) označava ukapljeni naftni plin, odnosno smjesu propan-butan gasa koji se pod umjerenim pritiskom dovodi u tečno agregatno stanje radi lakšeg skladištenja i transporta. U tehničkoj i zakonskoj dokumentaciji u Bosni i Hercegovini koristi se i skraćenica UNP, dok se u literaturi mogu sresti i oznake GPL, BTP(benzinski tečni plin) ili jednostavno autoplin – što je najčešći naziv kada se koristi kao pogonsko gorivo u vozilima.
LPG je jedno od najraširenijih alternativnih goriva u svijetu zahvaljujući svojoj visokoj energetskoj efikasnosti, niskoj cijeni u odnosu na benzin i dizel, te značajno manjoj emisiji štetnih gasova. U kontekstu savremenih ekoloških i ekonomskih zahtjeva, LPG se smatra racionalnim i održivim izborom za pogon motornih vozila.
Plinski pogon moguće je ugraditi u gotovo sva vozila sa benzinskim motorom, bez obzira na starost ili zapreminu motora. Savremena LPG tehnologija omogućava ugradnju čak i u vozila sa turbopunjačem, višepunktnim ubrizgavanjem, kao i u motore sa plastičnim usisnim granama, koje su ranije predstavljale tehnički izazov.
Zahvaljujući naprednim STAG kontrolerima i preciznoj kalibraciji, ugradnja se uspješno vrši u širok spektar vozila – od manjih gradskih automobila do luksuznih limuzina i SUV modela. Ipak, kod nekih specifičnih modela može biti potrebna dodatna tehnička procjena ili upotreba dodatne opreme.
Za preciznu procjenu mogućnosti i tip sistema koji najbolje odgovara vašem vozilu, preporučujemo konsultaciju sa ovlaštenim STAG servisom.
Količina prostora koja se gubi u prtljažniku prilikom ugradnje LPG sistema zavisi prvenstveno od vrste i veličine spremnika, kao i od tipa vozila. U prosjeku se gubi između 20% i 30% korisnog prostora, ukoliko se ugrađuje cilindrični spremnik u prtljažni prostor.
Međutim, zahvaljujući torodijalnim (rezervnim) spremnicima, koji se ugrađuju u prostor predviđen za rezervni točak, gubitak prostora može biti gotovo neprimjetan. U tom slučaju, prtljažnik ostaje u potpunosti slobodan za korištenje, što je čest izbor vozača koji žele maksimalnu praktičnost uz ekonomičnost plinskog pogona.
Za preporuku optimalnog rješenja uvijek je najbolje konsultovati se sa ovlaštenim STAG instalaterom, koji će odabrati tip i položaj spremnika prema karakteristikama vozila i vašim potrebama.
Ugradnjom klasične plinske instalacije dolazi do minimalnog smanjenja performansi vozila, što je očekivano zbog različite strukture goriva i procesa sagorijevanja. U prosjeku, brzina se smanjuje za oko 5%, dok je pad snage motora oko 10%.
Međutim, savremeni LPG sistemi, posebno oni sa direktnim ubrizgavanjem (DPI), značajno smanjuju ove razlike. Prema testovima proizvođača autoplinske opreme, gubitak snage kod DPI sistema iznosi manje od 2%, što je u svakodnevnoj vožnji gotovo neprimjetno.
Dodatna prednost jeste što motor na plin radi tiše, stabilnije i sa manje vibracija, čime se povećava i udobnost u vožnji.
Ukoliko se ugradnja obavi u ovlaštenom STAG servisu, uz pravilnu kalibraciju i kvalitetne komponente, razlika u performansama bit će svedena na minimum, dok prednosti u pogledu ekonomičnosti i ekologije značajno nadmašuju eventualne tehničke kompromise.
Nakon ugradnje plinske instalacije nije potrebno raditi klasičan atest, već je obavezno izvršiti snimanje i tehnički pregled sistema koji je ugrađen u vozilo. Ovaj pregled se vrši radi upisa promjene pogonskog goriva u saobraćajnu dozvolu i kako bi se osigurala usklađenost sa propisima o bezbjednosti saobraćaja.
Važno je napomenuti da prvi tehnički pregled nakon ugradnje LPG sistema ne može biti obavljen u svakoj stanici tehničkog pregleda. Zbog toga se preporučuje da se odmah nakon ugradnje raspitate u najbližoj ovlaštenoj stanici gdje se ovakav pregled može izvršiti.
Ostatak procesa, uključujući redovne tehničke preglede i registraciju, teče uobičajeno, kao i za sva druga vozila.
Autoplin (LPG) zahvaljujući svojim hemijskim i sagorijevajućim karakteristikama ima niz pozitivnih efekata na rad i dugotrajnost motora. U poređenju s klasičnim gorivima, plin sagorijeva potpunije i čišće, što rezultira manjim habanjem mehaničkih dijelova i boljim očuvanjem motora kroz vrijeme.
Ključne prednosti korištenja plina u radu motora:
Motor radi tiše i mirnije, uz znatno manje vibracija.
Vijek trajanja motora povećava se i do 35%, zahvaljujući manjem habanju i čišćem sagorijevanju.
Smjesa plin–zrak sagorijeva u potpunosti, pa nema gubitka goriva kroz izduvne gasove.
Ulje u motoru traje duže, jer se ne kontaminira benzinom i zadržava svoja maziva svojstva.
Ne dolazi do stvaranja korozije, jer LPG ne sadrži aditive koji su prisutni u benzinu.
Vijek trajanja katalizatora i lambda sonde je duži, čak i do dva puta.
Ispušni gasovi su značajno čišći, što direktno utiče na smanjenje zagađenja i produžava radni vijek izduvnog sistema.
Zahvaljujući svemu navedenom, LPG sistem ne samo da doprinosi ekonomičnijoj vožnji, već i dugoročno štiti motor i komponente vozila.
LPG sistemi za vozila dijele se prema načinu rada na tri osnovne kategorije:
1. Vakumski (venturi) sistemi
Ovo su najstariji tipovi plinskih instalacija i koriste se isključivo kod motora sa karburatorom. Rade na principu vakuma koji uvlači plin u usisnu granu. Iako su cjenovno pristupačni, koriste se rijetko jer su namijenjeni starijim vozilima bez elektronskog ubrizgavanja goriva.
2. Elektronski sistemi
Elektronski plinski sistemi najčešće se ugrađuju kod vozila sa injection motorima, ali koja ne rade u sekvencijalnom režimu. Plin se uvodi u motor kroz usisnu granu, a dozira ga elektronski upravljački uređaj. Prednost ovog sistema je niža cijena ugradnje, dok su mu mane nešto slabije performanse i veći rizik od detonacije (zapaljenja plina) unutar usisne grane.
U slučaju metalne usisne grane, posljedice detonacije uglavnom se ograničavaju na plastične komponente (filter zraka, gumene cijevi). Međutim, kod plastičnih usisnih grana, šteta može biti ozbiljna i vozilo može postati nepokretno, jer bez ispravne usisne grane motor ne može raditi.
3. Sekvencijalni sistemi
Ovo su najsavremeniji i najpouzdaniji sistemi, razvijeni da eliminiraju rizik od detonacije. Kod sekvencijalnih sistema, plin se ubrizgava pojedinačno u svaki cilindar, potpuno sinhronizovano sa radom benzinskih injektora. To omogućava preciznu kontrolu smjese, bolje performanse, manju potrošnju i duži vijek trajanja motora.
Glavna mana sekvencijalnih sistema je viša cijena ugradnje, ali ta investicija se opravdava kroz sigurnost, stabilnost rada i dugoročnu isplativost.
Plin se u vozilu skladišti u spremniku pod pritiskom u tekućem stanju. Pritisak varira u zavisnosti od spoljne temperature i količine plina u rezervoaru, a uobičajeni radni opseg je od 6 do 10 bara.
Kroz bakrene cijevi, plin putuje do isparivača (reduktora), gdje prelazi iz tečnog u gasovito stanje. Tokom tog procesa, plin oduzima toplotu iz okoline, zbog čega se isparivač mora priključiti na rashladni sistem motora, kako bi se održavala optimalna radna temperatura i spriječilo njegovo smrzavanje.
U vakumskim sistemima, nakon isparivača pritisak više ne postoji – protok plina reguliše potpritisak iz usisne grane motora. Kroz mješač (mikser) na usisu motora, plin se miješa sa zrakom i svaki cilindar uvlači smjesu prema sopstvenim potrebama.
Kod savremenijih sekvencijalnih sistema, situacija je drugačija. Svaki cilindar ima svoju brizgaljku koja ubrizgava tačnu količinu plina direktno ispred ulaza u cilindar – precizno i sinhronizovano sa radom benzinskog ubrizgavanja. Ovakav sistem omogućava veću efikasnost i sigurnost, jer:
nema mješavine plina i zraka u usisnoj grani,
eliminisana je mogućnost detonacije,
motor radi stabilno i bez rizika od mehaničkih oštećenja.
Sistem konstantno prati pritisak plina prema motoru, i u slučaju da je on prenizak ili je spremnik prazan, vozilo se automatski prebacuje na pogon na benzin, bez prekida u radu.
Ovakav način rada omogućava bezbjednu, ekonomičnu i dugotrajnu upotrebu LPG sistema, uz minimalne intervencije i visok nivo automatizacije.
Ne, eksplozija LPG spremnika usljed izlaganja sunčevoj toploti nije moguća. Tokom toplih dana zaista dolazi do porasta pritiska unutar spremnika, ali upravo iz tog razloga je propisano da se spremnik puni do maksimalno 80% kapaciteta, kako bi se ostavio prostor za širenje plina.
Osim toga, svi plinski spremnici prolaze rigorozna testiranja na pritiske i do 30 bara, što je znatno iznad normalnog radnog pritiska koji iznosi 6–10 bara. Čak i u hipotetičkom slučaju da bi spremnik bio napunjen 100%, ne bi došlo do njegovog pucanja ili eksplozije.
Na samom spremniku nalazi se višestepeni sigurnosni ventil, čija je uloga da automatski rastereti pritisak ukoliko on pređe određeni prag. Time se sprečava bilo kakvo oštećenje sistema, čak i u ekstremnim uslovima.
Konstrukcija boce i sigurnosne armature projektovana je tako da čak ni u slučaju požara ili teže saobraćajne nesreće ne dolazi do eksplozije. Naprotiv, spremnik plina često djeluje kao dodatni štit od udara, jer je izrađen od čvrstog čelika i testiran za najteže uslove.
LPG sistemi u savremenim vozilima su izuzetno bezbjedni, a njihova upotreba je regulisana najstrožim međunarodnim standardima.
Kod vozila sa ugrađenim plinskim sistemom detonacija je moguća, ali rijetka i gotovo isključivo posljedica neispravne električne instalacije ili neodržavanog plinskog sistema. U savremenim sekvencijalnim LPG sistemima, poput STAG-a, rizik od detonacije je sveden na minimum.
Najčešći uzroci detonacije su:
1. Neispravna električna instalacija (paljenje)
Problemi u sistemu paljenja – kao što su istrošene svjećice, kablovi visokog napona, razvodna kapa, rotor, bobina ili komutator – mogu izazvati nepravilno paljenje smjese. U slučaju da se iskra pojavi na cilindru koji nije u fazi paljenja, smjesa plina i zraka može se zapaliti unutar usisne grane, što dovodi do detonacije.
Kod starijih karburatorskih sistema, ovo obično ne izaziva štetu jer su usisne grane i komponente najčešće metalne. Međutim, kod vozila sa injection sistemima, posebno onih sa plastičnim elementima (npr. kućište filtera zraka, senzori, protokomjeri), detonacija može uzrokovati ozbiljna oštećenja.
Najosjetljiviji su sistemi poput BOSCH L-Jetronic i tzv. K-glava zbog svoje konstrukcije i osjetljivosti mjerača protoka vazduha.
2. Siromašna smjesa plina
Ukoliko motor primi nedovoljnu količinu plina u trenutku naglog ubrzanja, može doći do formiranja siromašne smjese koja je podložna samopaljenju. Ovo se obično dešava u sljedećim slučajevima:
– Filter plina je začepljen ili nije na vrijeme zamijenjen, pa ne dolazi dovoljan protok.
– Spremnik je skoro prazan, pa vozilo koristi isparene ostatke („pare“) plina, što nije dovoljno za pravilan rad.
Kod sekvencijalnih sistema, ovakve pojave su bezopasne jer se plin ubrizgava direktno u svaki cilindar, u malim količinama, što sprečava nakupljanje smjese u usisnoj grani i time eliminiše mogućnost štete.
Pravilno održavanje sistema i korištenje ovlaštene opreme praktično isključuju rizik od detonacije. Zbog toga je važno vršiti redovne tehničke kontrole, pravovremeno mijenjati filtere i obavezno koristiti provjerene i pravilno kalibrisane komponente.
Vožnja na LPG donosi uštede od 40% do 50% u poređenju s troškovima goriva na benzin. Konačan iznos zavisi od cijene goriva, potrošnje vozila i dužine relacija koje se voze. Investicija u LPG sistem se obično isplati nakon 10.000 do 20.000 pređenih kilometara.
Većina LPG sistema koristi benzin samo prilikom paljenja motora (hladni start), nakon čega sistem automatski prelazi na plin. U slučaju da nestane plina, vozilo se automatski prebacuje na benzin, što garantuje sigurnost i kontinuitet vožnje.
Ugradnja LPG sistema traje u prosjeku 1 do 2 radna dana, u zavisnosti od tipa vozila, složenosti instalacije i vrste sistema (klasični, sekvencijalni, DPI). Nakon ugradnje slijedi kalibracija sistema i tehnički pregled.
Ne. Ispravno instaliran i održavan LPG sistem ne šteti motoru. Naprotiv, plin sagorijeva čistije, što rezultira manjim taloženjem časne i produženim vijekom trajanja motora, ulja i izduvnog sistema.
Plinska boca ima rok važenja od 10 godina, nakon čega mora proći atest ili biti zamijenjena. Takođe, prilikom registracije se vrši tehnički pregled sistema, a boca mora imati vidljivu oznaku o važećem atestu.
Da. Savremeni STAG sistemi podržavaju i vozila sa direktnim ubrizgavanjem (DPI/FSI/TFSI/GDI). U tim slučajevima koristi se specijalizovani sistem koji često uz LPG koristi i minimalnu količinu benzina radi optimalnog rada i zaštite ventila.
Plinski sistem zahtijeva minimalno održavanje: zamjena filtera svakih 10.000 do 15.000 km, provjera spojeva i cijevi na godišnjem nivou, te redovna dijagnostika. Preporučuje se servisiranje kod ovlaštenih STAG servisera.
Ugradnja LPG sistema zahtijeva upis promjene u saobraćajnu dozvolu nakon tehničkog pregleda. Što se tiče osiguranja, premija se obično ne mijenja, ali je važno obavijestiti osiguravajuću kuću o izmjeni pogonskog sistema.
Spisak ovlaštenih STAG servisa možeš pronaći na našoj stranici "Ovlašteni servisi" ili dobiti informaciju direktno putem telefona ili maila. Preporučujemo ugradnju isključivo kod sertifikovanih servisa zbog bezbjednosti, garancije i dugoročne pouzdanosti.
Da, LPG sistemi se uspješno ugrađuju i u kombije, laka dostavna vozila i flotna vozila. To je posebno isplativo za firme koje prelaze velike kilometraže, jer donosi značajne uštede i smanjenje troškova održavanja.
